Travertin je vapnenačka sedimentna stijena, koja se široko koristi u građevinarstvu, osobito u Rimu, od prvog tisućljeća pr.kr.
Razlika između naslaga vapnenca spužvastog tipa i sedrene obale uvelike je posljedica geološke konformacije formacijskog tla: vapnenac je jedno od najčešćih ležišta u prirodi, a nastaje taloženjem kalcijevog karbonata otopljenog u vodi.
Subaeralni kontinentalni okoliš u kojem je vapnenačka otopina imala vremena stagnirati i taložiti se na ravnom teritoriju, dovoljno blizu površine da može proći kroz cikluse isparavanja i ponovnog potapanja, malo poremećenog izvorskim ili tekućim vodama, pogoduje stvaranju travertina.
Boja travertina ovisi o oksidima koji se ugradio (što se događa prilično lako, budući da je po prirodi prilično porozan kamen). Prirodna boja varira od mliječno bijele do orahove, preko raznih nijansi od žute do crvene. Uobičajeno je naići na fosilne otiske stopala životinja i biljaka.
Industrijska kvaliteta sedimenta bitno ovisi o njegovoj kompaktnosti. Općenito, međutim, travertin je robustan i pouzdan kamen, upotrebljiv od podova do vanjskih i unutarnjih obloga, a u nekim slučajevima i za skulpture.
Estetsku kvalitetu sada definiraju arhitekti, usavršavajući metode industrijske obrade.
U Italiji najbolji sedreni potječu iz područja na rubu vulkana Lazio, posebice iz Guidonije i Tivolija (po čemu je i dobio ime tzv. “rimski travertin”, koji Latini nazivaju “lapis tiburtinus”), ali nalaze se i naslage u Toskani (kao što je sedrena sijena), u Umbriji i u Marcheu.
Primjer prije svega je poznata kolonada Piazza San Pietro u Rimu iz sedamnaestog stoljeća koju je projektirao i sagradio Gian Lorenzo Bernini, koji je koristio materijal izvađen iz i danas aktivnog kamenoloma u Guidoniji (Rim). Područja koja su uglavnom zahvaćena Berninijevim radom nalaze se u blizini Berninijevog kamenoloma, u kojem je vađen gornji sloj za rad. Kao dokaz tome, i danas je vidljiv drevni Casal Bernini iz kojeg su koordinirani radovi i radnici koji su vadili, radili i na kraju transportirali materijal do rijeke Aniene, na kojoj je potom ukrcan i dopremljen u Rim.
Recenzije
Još nema recenzija.