Benkovački kamen je vapnenac, izvrstan kao dekorativni i kao konstruktivni materijal u gradnji.
Opis kamena:
Kamen je poznat po svojoj specifičnoj svijetlonarančastoj i bež boji, može se koristiti na vodoravnim i okomitim površinama. Ako volite Mediteranske materijale ovaj kamen je stvoren za vas. Benkovački kraj poznat je po desetljećima dugoj tradiciji te iskustvu vađenja i oplemenivanju prirodnog pločastog kamena, prema kojem se odnosi sa ljubavlju i poštovanjem.
Pločasti vapnenci Benkovačkog kamena iz razdoblja eocena Hrvatske sadrže niz fosila u tragovima. Pripadaju ihnofacijesu Nereites, kojeg karakterizira skup visoko specijaliziranih ihnogenera, očuvanost u turbiditu i karakteristične zajednice prije događaja u odnosu na zajednice nakon događaja. U siliciklastičnim stijenama, ovaj ihnofacijes predstavlja turbiditne dubokomorske sedimente. Također je neobičan nedostatak fosila tijela. Jedina iznimka su povremeni biljni ostaci i Bencovacina concentrica. n. gen., n. sp., koji je povezan s xenophyophorian Foraminifera. Ove divovske protozoe preživljavaju na sadašnjem dubokom morskom dnu, ali su također bile uobičajene na plitkim morskim biomatama u doba Ediacarana. Ova otkrića proturječe trenutnoj interpretaciji plitkomorskog područja, koja se temelji na regionalnom geološkom okruženju i sedimentnim strukturama tipičnim za tempestite. Stoga bi Benkovački kamen bio idealno mjesto za testiranje pouzdanosti tehnoloških naspram sedimentoloških kriterija dubine u potpuno vapnenačkom nizu.
Dok su se pločasti vapnenci tipa Solnhofen formirali u malim bazenima, pločasti vapnenci Benkovačkog kamena izbijaju u sinorogenom prednjem dijelu planinskog lanca Dinarida na području većem od 80 km duž pruge i do 20 km širine (slika 1). Dio je 2000 m debele karbonatne sekvence (formacija Promina) koja se proteže između kasnog srednjeg eocena i ranog oligocena. Sveukupno, ovaj niz je regresivan, prelazeći od dubokovodne “flišne” formacije do aluvijalnih naslaga koje su formirale upletene rijeke. Kako su njihove delte napredovale prema JZ, pojasevi facijesa mogu biti djelomično dijakroni (Mrinjek i dr. 2005., sl. 29).
Opis strukture kamena:
Dok su svi sedimenti Benkovačkog kamena vapnenački, detaljnije ispitivanje proturječi Solnhofen modelu u gotovo svakom pogledu. Osim povremenih neodredivih biljnih ostataka i Benkovačine, Benkovački kamen ne sadrži fosile tijela. Različiti tragovi fosila potvrđuju bogatu i autohtonu bentosku faunu: veliki tragovi lomljivih zvijezda na gornjim dijelovima i male, stražnje napunjene jazbine na površinama potplata još uvijek podsjećaju na plitkomorski Cruziana ichnofacies. Većina jazbina, međutim, predstavlja nereitski ihnofacijes inače poznat samo iz siliciklastičnih dubokomorskih turbidita. Također se može razlikovati pre-turbiditna asocijacija, u kojoj su plitki sustavi jazbina iskopani u erozivnom stadiju struje zamućenja i bačeni u fazi taloženja . Nasuprot tome, postturbiditne jazbine kolonizirale su sediment nakon događaja i sačuvane su u punom reljefu. Fenomen koji nikada nije primijećen u siliklastičnim turbiditima je pojava grafogliptida Paleodictyon na gornjim površinama , a ne samo na potplatima slojeva događaja.
Razlike u strukturi i sastavu:
U praktičnom smislu, litografski vapnenac i Plattenkalke dijele mogućnost vađenja kao pločice. Ova kvaliteta vjerojatno je posljedica izvorne prisutnosti mikrobnih prostirki. Oni su spriječili dijagenetičko zavarivanje slojeva događaja, koje bi se inače dogodilo. Kako se mikrobne prostirke i laminirane stijene mogu formirati u različitim okruženjima (plitko more; duboko more; jezera), te u različitim litologijama (karbonati i bitumenski škriljevci), vrlo je teško dosljedno klasificirati litografske i pločaste vapnence u genetskom smislu.
Benkovački kamen razlikuje se od ostalih pločastih vapnenaca po:
- nepostojanju fosila tijela (osim vjerojatnog ksenofiofora Benkovacina concentrica i ponekog biljnog otpada);
- obilje fosila u tragovima koji odražavaju raznolik život na dnu barem tijekom razdoblja bogatih kisikom. Budući da tragovi pripadaju nereitskom ihnofacijesu, podrijetlo iz dubokog mora alternativna je hipoteza plitkomorskoj interpretaciji temeljenoj na sedimentnim strukturama.
SAŽETAK:
Geološka baština predstavlja jedan od najznačajnijih izvora znanja o prošlosti Zemlje i života na Zemlji. Ujedno predstavlja i prirodni i civilizacijski okoliš, nezaobilazni resurs i podlogu za prirodne procese, kao i materijalni izvor velikog dijela pokretne i nepokretne kulturne baštine.
“Benkovački kamen” u tom smislu predstavlja jedan dosad slabo poznat, ali u svjetskim razmjerima doista jedinstveni, te značajan izvor u stijenama odlično sačuvanih ihnofosila. – oblik iznimno značajne geološke baštine, koju tek treba prepoznati i zaštititi.
S obzirom na povijest i potencijal njegove eksploatacije u graditeljstvu, turizmu, obrazovanju i brandiranju benkovačkog kraja, autori u ovom radu daju znanstvenu i stručnu analizu te opis značaja i potencijala tih stijena.
Uključujući prijedlog organizacije zaštite i prezentacije tog vrhunskog lokaliteta hrvatske i svjetske geološke baštine.
Paško Neretan –
Kada smo se odlučili za renovaciju dvorišta i fasade naše obiteljske kuće, dugo smo tražili najbolji prirodni kamen. Nakon što smo istražili više opcija, Benkovački kamen se istaknuo kao savršen izbor zbog svoje izdržljivosti i autentičnog izgleda. Kamen je prirodnog porijekla, lokalno dobavljen iz područja Benkovca, što daje poseban osjećaj mediteranskog duha u naš prostor.
Tvrtka G.K.T. Tuškanac pokazala se izvanrednim partnerom u ovom procesu. Njihova stručnost, profesionalnost i pouzdana dostava osigurali su da projekt teče bez problema. Svaka ploča Benkovačkog kamena bila je savršeno obrađena i spremna za postavljanje, što je značajno ubrzalo radove. Dodatno, njihova ljubazna podrška bila je dostupna za sva pitanja vezana uz odabir vrste i dimenzija kamena, kao i održavanje.
Osim estetike, ovaj kamen se odlično pokazao i s aspekta funkcionalnosti. Izuzetno je otporan na vremenske uvjete, a i lako se održava, što nam je bilo od velike važnosti.
Preporučujemo Benkovački kamen i tvrtku G.K.T. Tuškanac svakome tko želi uložiti u trajnu i kvalitetnu opciju za uređenje eksterijera ili interijera. Kamen daje poseban, tradicionalan izgled, a uz to je ekološki prihvatljiv jer dolazi iz lokalnih kamenoloma.